KAVKASKI KRUG KREDOM

„Kavkaski krug kredom jedan je od zadnjih, ali i jedan od najintrigantnijih komada Bertolta Brechta (1898 -1956), dramatičara drugačijeg, pjesnika različitog, pripovjedača, režisera i teoretičara koji je pokrenuo i epski teatar, tog vražjeg pacifista koji je svojim kritičkim, društveno angažiranim djelom revolucionirao kazalište. Hrabrost izričaja, snaga eksperimenta i strastvenost angažmana osigurala mu je ne samo poziciju najistaknutijeg njemačkog dramatičara 20. stoljeća čija riječ jednakom snagom i danas odjekuje s pozornica iščitavajući nemilosrdno istinu o svijetu i vremenu, već i neosporan utjecaj na suvremenu europsku dramu.

Ekspresionistički rukopis i zanos Kruga, ove okrutne bajke za odrasle u šest slika, kojom u igru uvlačimo kulturološke, intelektualne, socijalne, političke i sve druge dimenzije prostora, zanos je u kojem Gruša, mlada žena, žrtvuje sve kako bi zaštitila napušteno dijete u vrtlogu građanskoga rata susrećući pri tom čitavu galeriju različitih likova. On nam dopušta slobodu forme, on traži satiru kao oruđe koje odlično odgovara i potrebno je našem vremenu, ali i obvezuje nas na kritiku apsolutističke vlasti, kapitalizma i naravno – rata – jer se njime ne može i neće riješiti niti jedan problem, a ono što za njim neumitno ostaje su stradanja, žrtve, nemoral, lopovluk i kaos. Predstava prokazuje nepravdu i društvenu nejednakost, otvarajući nam mogućnost odluke da sami budemo arbitri zakona i vlastite sudbine, a ne da nam ta prava uzurpiraju korumpirani suci ili birokrati koji djeluju uvijek u korist kapitala i onih na vlasti. Imamo li snage razlučiti laž i manipulaciju od onog što je stvarno, od stvarnih problema i društva i pojedinaca? Misli li itko da živi u savršenom društvenom sistemu, a svjedoci smo opasno rastućih socijalnih razlika? Jer nepravedni sistemi uvijek generiraju onu manjinu kojoj je svako bogatstvo premaleno i, s druge strane, one koji nemaju ni ono što im treba za elementarno preživljavanje, ona tri Grušina pijastera za mlijeko… Ima li snage, zajedničke volje, izboriti se za plemenitije društvo, ustati protiv terora nad ljudima, nad ljudskom slobodom i naravno nad slobodom duha iz koje se, na kraju krajeva, stvara i umjetnost i slobodno društvo – pitanja su koja se vrte u ovom našem Krugu…“

Željka Udovičić Pleština