Šta se dogodi kada se, kršeći sve zakone prostora i vremena, susretnu Bogdan, Borka, Mirko, Sem, Predrag, Svetlana, Saša, Miroslav, Daša i Danilo? I kakva je njihova veza s piscima čija su prezimena Bogdanović, Pavićević, Kovač, Mehmedinović, Matvejević, Slapšak, Hemon, Krleža, Drndić i Kiš? U kakvu su to urotu oni uključeni? Na kakvu nas akciju zovu? Na temelju tekstova objavljenih u ediciji „Zajednička čitaonica“ nastala je ova uzbudljiva mješavina glasova, jezička i umjetnička polifonija koja uvjerljivo dokazuje da, iako smo se, danas zatekli podijeljeni u više različitih država, a mnogi od nas i u rasijanju, jedni drugima ne predstavljamo strance. Jer, u književnosti nema pasoša i putovnica. Spone koje među svima nama postoje, a koje počivaju na zajedničkoj društvenoj svojini kako jezika tako i velike književne baštine, mnogo su jače od destruktivnih sila koje su u proteklih nekoliko decenija proizvele više zla nego što smo ikada mogli zamisliti. O tom zlu se u „Urotnicima“ govori, kao i o uroti za neku drugačiju, bolju budućnost. Književnost u njoj ima ključno mjesto, jer nam je imaginacija danas važnija nego ikad prije. Na avanturu, ili možda bolje pustolovinu čitanja, otkrivanja, spoznavanja i mišljenja pozvani su čitateljice i čitatelji, gledateljice i gledatelji, koji govore, koriste, stvaraju i dišu zajednički jezik i kojima on jedino i pripada, ma gdje bili. Ovo je iskaz žilavosti optimizma i čvrstog uvjerenja da će spone na kojima počiva književna republika na evropskom Jugu živjeti i dalje. Unatoč i kontra.